Metilacija DNA je ključni epigenetski proces koji uključuje dodavanje metilne skupine (CH3) na bazu citozina unutar DNA, najčešće u područjima bogatim GC sekvencama (poznatim kao CpG otoci). Ovaj proces može „utišati” (smanjiti ekspresiju) ili „aktivirati” (povećati ekspresiju) gene ovisno o kontekstu. Na primjer, metilacija promotorske regije gena često dovodi do smanjenja transkripcije tog gena.
Za razliku od genetskih promjena, metilacija ne mijenja samu sekvencu DNA, već regulira način na koji se geni koriste. Ovo je od ključne važnosti za diferencijaciju stanica – npr., omogućava različitim stanicama (poput mišićnih ili živčanih) da imaju specifične funkcije, iako dijele isti genetski materijal.
Metilacija DNA također igra važnu ulogu u zaštiti genoma – ona može spriječiti ekspresiju „neželjenih” elemenata poput transpozona ili virusnih sekvenci unutar DNA. Promjene u obrascu metilacije DNA mogu biti povezane s raznim bolestima, uključujući rak, neurološke poremećaje i autoimune bolesti.
Metilacija DNA je ključni epigenetski proces koji uključuje dodavanje metilne skupine (CH3) na bazu citozina unutar DNA, najčešće u područjima bogatim GC sekvencama (poznatim kao CpG otoci). Ovaj proces može „utišati” (smanjiti ekspresiju) ili „aktivirati” (povećati ekspresiju) gene ovisno o kontekstu. Na primjer, metilacija promotorske regije gena često dovodi do smanjenja transkripcije tog gena.
Za razliku od genetskih promjena, metilacija ne mijenja samu sekvencu DNA, već regulira način na koji se geni koriste. Ovo je od ključne važnosti za diferencijaciju stanica – npr., omogućava različitim stanicama (poput mišićnih ili živčanih) da imaju specifične funkcije, iako dijele isti genetski materijal.
Metilacija DNA također igra važnu ulogu u zaštiti genoma – ona može spriječiti ekspresiju „neželjenih” elemenata poput transpozona ili virusnih sekvenci unutar DNA. Promjene u obrascu metilacije DNA mogu biti povezane s raznim bolestima, uključujući rak, neurološke poremećaje i autoimune bolesti.